Krediti za pomoć i potporu poljoprivrednim domaćinstvima

poljoprivredni krediti

Sva registrirana poljoprivredna domaćinstva mogu se prijaviti i dobiti neki od subvencioniranih državnih ili standardnih bankarskih poljoprivrednih kredita.

Poljoprivreda je grana gospodarstva koja ima najnepredvidljivije prinose koji ovise i o zemlji i vremenu, ali i o tome koliko se ulaže u proizvodnju, stočarstvo i nove resurse.

Stoga su poljoprivredni krediti iznimno važni kao potpora i izvor dodatnih prihoda ako redoviti prinosi i zarada nisu dovoljni za ulaganje u daljnju proizvodnju.

Kakvi su poljoprivredni krediti?

Prilikom kategorizacije poljoprivrednih kredita važno je znati da se oni definiraju na različite načine i najčešće prema namjeni za koju su namijenjeni.

Investicijski poljoprivredni krediti omogućuju veće ulaganje u stalna i obrtna sredstva te obično nekoliko različitih modela otplate koji odgovaraju različitim kategorijama poljoprivredne proizvodnje.

Krediti za obrtna sredstva u poljoprivrednoj proizvodnji služe za financiranje svega što je potrebno za funkcioniranje domaćinstva, poput gnojiva, sjemena, stočne hrane... Iznos koji se može podići ovisi o veličini poljoprivrednog domaćinstva, ali je obično manji i rok otplate kraći.

Postoje i jasno definirani subvencionirani krediti od strane države, kao što je sadašnja subvencija za kupnju traktora i druge poljoprivredne mehanizacije, ali postoje i druge vrste subvencija za svaku granu poljoprivrede.

Načini otplate poljoprivrednih kredita

Banke različito definiraju svaki rok otplate ovisno o vrsti ostvarenog prihoda, pa na primjer:

- u stočarstvu se prihodi neće vraćati nakon godinu dana

- Ulaganja u voćarstvo mogu se prikupiti godišnje ako se radi o starim voćnjacima s formiranim prihodom. Lješnjacima je potrebno 7 godina za pun godišnji urod! Dakle prihodi su promjenjivi, a u prvoj godini niti ne postoje.

- u poljoprivredi se prinos uglavnom ostvaruje unutar kalendarske godine, ali i to ovisi o poljoprivrednim kulturama koje se sije.

Zbog svega toga banke moraju uskladiti rok otplate tako da obično daju poček od godinu dana, te formiraju rate prema ostvarenim prinosima.

Koliko se može skupiti?

Visina sredstava obično se definira prema vrsti vrijednosnog papira, visini prihoda te je li riječ o kratkoročnom ili dugoročnom zaduživanju.

Za kratkoročne obveze iznos duga može iznositi do 80% troška godišnje proizvodnje, a za dugoročne obveze najviše 60% maksimalno raspoloživih sredstava.

Za svaki redak te iznos i rok otplate posebno se definiraju poček, vrsta osiguranja kredita i sudjelovanje. Cilj je pronaći najbolji način podizanja kredita i otplate u dogovorenom roku.

Kada poljoprivrednici najčešće uzimaju poljoprivredne kredite?

Razlozi za uzimanje poljoprivrednog kredita su različiti, a sredstva se najčešće koriste za proširenje i unapređenje postojeće proizvodnje. Ulaganje u poljoprivredu je skupo, a neophodno je jer se bez toga poljoprivreda gasi.

Svaki stroj košta nekoliko tisuća eura, koliko je gradska zaštitna mreža, sustav navodnjavanja, proširenje štale, preparati za prskanje i prihranjivanje nekoliko stotina eura godišnje, stočna hrana je skupa, a svaki hektar zemljišta košta, ali je nužan za proširenje proizvodnje… Jasno je zašto su potrebna dodatna sredstva da bi kućanstvo nastavilo funkcionirati.

Poljoprivrednicima je na raspolaganju nekoliko različitih kreditnih linija i usklađivanja obročne otplate - mjesečno, tromjesečno, polugodišnje ili neki drugi model otplate. Za to vrijeme sredstva će pomoći poljoprivrednom domaćinstvu da se razvije i vrati višestrukim prinosima.

Srodni tekstovi:

Krediti za pomoć i potporu poljoprivrednim domaćinstvima

Kakvi su poljoprivredni krediti?

Načini otplate poljoprivrednih kredita

Koliko se može skupiti?

Kada poljoprivrednici najčešće uzimaju poljoprivredne kredite?

7 destinacija za nezaboravno zimovanje

Problemi s vrtnim crijevom i kako ih riješiti

Kako Talijani prave espresso?

Pranje i sušenje rublja u dobu najsavremenijih tehnologija